Pučka pravobraniteljica ističe kako beskućnici u Hrvatskoj često bivaju žrtve negativnih stereotipa koji pridonoše njihovoj marginalizaciji i stigmatizaciji. Prema njezinim riječima, u društvu prevladavaju uvjerenja da su beskućnici "sami krivi", "samo alkoholičari", "lijenčine" ili da su "izabrali takav život". Ove predrasude ne samo da pogrešno prikazuju stvarne uzroke beskućništva, već i otežavaju pristup beskućnicima potrebnoj pomoći i podršci.

Prema pučkoj pravobraniteljici, uzroci beskućništva su kompleksni i višestruki: nezaposlenost, blokirani računi, obiteljski problemi, zdravstvene poteškoće, nedostatak pristupačnih stanova i institucionalni problemi poput deložacija. Tek manji broj beskućnika odabrao je takav način života. Većina njih nije imala druge opcije, a beskućništvo im se dogodilo, a ne bilo odabrano.

Također, pučka pravobraniteljica naglašava kako je beskućnicima često uskraćena osnovna ljudska prava, poput zdravstvene zaštite, socijalnih usluga i prava na dostojanstven život. Ona poziva na donošenje strateškog plana za beskućništvo, koji bi uključivao prevenciju, podršku i izlazak iz beskućništva, te na promjenu zakonske definicije beskućništva kako bi se obuhvatili svi koji žive u nesigurnim uvjetima.