Život beskućnika snažno je pogođen klimatskim uvjetima, a zima i vrućine predstavljaju posebne izazove za ovu ranjivu skupinu. Niske temperature i snijeg povećavaju rizik od pothlađivanja i smrtonosnih bolesti, dok ljetne vrućine donose opasnost od dehidracije i toplotnog udara. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, sustavi pomoći nastoje pružiti privremeni smještaj i mjesto za utopljavanje, no kapaciteti često nisu dovoljni da zadovolje sve potrebe.

Studije UN-a i Europske agencije za okoliš ističu kako promjene klime dodatno kompliciraju situaciju beskućnika jer ekstremni vremenski uvjeti postaju sve učestaliji i intenzivniji. Osim zdravstvenih posljedica, nepovoljni vremenski uvjeti otežavaju pristup osnovnim uslugama poput hrane i higijene. Zato je sve važnije razvijati sustave koji nisu samo hitni, već i dugoročno prilagođeni klimatskim izazovima, poput pristupa toplim prostorima tijekom zime i rashladnim zonama ljeti.

Pomoć u obliku toplih odjeća, zaštite i prilagođenih smještaja može spasiti živote, ali i osigurati dostojanstvo u teškim okolnostima. Klima nije samo prirodna pojava, ona utječe na ljudske sudbine, posebice onih koji nemaju dom.